Stoljeća priče
Stari grad i kulturno-historijska baština čuvaju tragove različitih epoha.
Grad sa bogatom srednjovjekovnom prošlošću, zelenim obroncima Majevice, živim gradskim ritmom i pričama koje vrijedi doživjeti.
Srebrenik se u povijesti prvi put spominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog starog grada jest povelja Stjepana II. Kotromanića kojom on, kao bosanski ban, Dubrovačkoj Republici ustupa Ston i Rat, otvarajući trgovačke puteve Dubrovnika sa svojom banovinom.
Smješten u srcu sjeveroistočne Bosne, Srebrenik je grad koji odiše bogatom prošlošću, netaknutom prirodom i toplinom svojih ljudi. Bilo da ste ljubitelj kulturne baštine, prirodnih ljepota, avantura ili dobre hrane – u Srebreniku ćete pronaći sve.
Istražite stari grad iz 14. stoljeća, prošetajte parkom Srebren Grad, uživajte u tradicionalnim specijalitetima i otkrijte skrivene kutke naše čarobne regije.
Turistički identitet Srebrenika gradimo oko onoga što ga čini posebnim: kraljevskog naslijeđa, prirode Majevice, živog grada i domaćih okusa.
Stari grad i kulturno-historijska baština čuvaju tragove različitih epoha.
Šume, izletišta i staze za predah, šetnju i aktivan boravak na otvorenom.
Kultura, manifestacije, parkovi, trgovi i ljudi daju Srebreniku savremeni ritam.
Tradicionalna kuhinja, restorani, domaći proizvodi i gostoprimstvo.
Od Starog grada i nacionalnih spomenika do Majevice, gradskog parka i lokalnih okusa.
Jedna od najočuvanijih srednjovjekovnih tvrđava u Bosni i Hercegovini, smještena na strmoj stijeni iznad doline Tinje.
Pogledi koji povezuju tvrđavu, Majevicu i grad.
Mjesto gdje se historija može doživjeti izbliza.
Detalji utvrđenja koji svjedoče o njegovoj strateškoj ulozi.
Moderan grad u kojem se prošlost i sadašnjost prepliću.
Istraži područje Srebrenika u interaktivnom 3D prikazu. Povuci kartu za rotaciju, koristi kotačić ili dugmad za zumiranje, a klikom na pin otvori informacije o lokaciji.
Stari grad Srebrenik smješten je na strmoj i krševitoj stijeni na obroncima Majevice. Njegov položaj i fortifikacijska struktura učinili su ga važnim geostrateškim središtem šireg područja Usore.
Četiri mjesta koja pričaju o Srebreniku kroz srednji vijek, osmansko naslijeđe, tradicionalnu arhitekturu i život koji je ostavio trag do danas.
Jedan od najvažnijih i najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova u Bosni i Hercegovini.
Vrijedan primjer tradicionalnog seoskog gazdinstva u Donjoj Špionici.
Tradicionalna džamija iz 17. stoljeća i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Džamija sa otvorenim trijemom, četverovodnim krovom i drvenim minaretom.
Šumske staze, izletišta, vidikovci i mir koji počinje čim izađete iz gradske svakodnevice. Bilo da želite laganu šetnju, porodični izlet ili aktivan dan u prirodi, Majevica je prirodni produžetak Srebrenika.
Planiraj izlet →Tradicionalna kuhinja, domaći proizvodi i gostoprimstvo dio su identiteta Srebrenika.
Jela pripremljena prema lokalnoj tradiciji i receptima koji se prenose generacijama.
Mjesta za ručak, večeru, kafu ili opušteno druženje uz lokalne specijalitete.
Okusi kraja koje vrijedi ponijeti sa sobom kao dio uspomene na Srebrenik.
Odaberi tempo. Srebrenik može biti kratki izlet, vikend destinacija ili polazište za istraživanje sjeveroistočne Bosne.
Stari grad, panorama, gradski park i pauza za lokalni ručak. Idealno za jednodnevni izlet.
Historija, Majevica, gastronomija i lagana šetnja kroz grad — bez žurbe.
Planinarske rute, izletišta i istraživanje prirode uz povratak u grad na večernji izlazak.
Kulturne, tradicionalne, sportske i zabavne manifestacije čine grad živim tokom cijele godine.
Prostor za aktuelni kalendar događaja Turističke zajednice grada Srebrenik.
Turistička zajednica može biti mjesto gdje posjetioci prvo saznaju šta se dešava u gradu.
Otkrij historiju. Udahni Majevicu. Prošetaj gradom. Probaj lokalne okuse. I ponesi svoju priču sa sobom.




Srebrenik spada u red najpoznatijih i najznačajnijih srednjovjekovnih bosanskih gradova. Smješten je na strmoj i krševitoj stijeni, visine oko 500 metara, na obroncima planinskog masiva Majevice. Ovakva konfiguracija terena omogućila je graditeljima izgradnju potpuno nepristupačnog i teško osvojivog grada. Zbog toga je Srebrenik imao ogroman geostrateški značaj u odbrani šireg područja Usore.
U historijskim izvorima grad se prvi put spominje 15. februara 1333. godine u povelji bana Stjepana II Kotromanića kojom je Dubrovčanima ustupio Rat, Ston, Prevlaku i otoke oko Rata. Povelja pokazuje da je Srebrenik bio jedna od rezidencija bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.
U širem teritorijalno-političkom smislu grad je pripadao Usori i bio glavni politički i vojni centar na ovom prostoru. Područje Usore imalo je veliki geostrateški značaj i bilo je poprište konstantnih sukoba krajem XIV i početkom XV stoljeća.
Za grad Srebrenik vezuje se i porijeklo velikaša Divoša Tihoradića, naručioca čuvenog Divoševog evanđelja. U dubrovačkim izvorima sačuvane su i epizode koje svjedoče o svakodnevnom životu ljudi srednjovjekovne Bosne.
Geostrateška važnost Srebrenika posebno je vidljiva iz ugarskog napada 1363. godine, kada su trupe kralja Ludovika prodrle u Usoru i započele opsadu grada. Kampanja je doživjela neuspjeh, a epizoda je ostala upamćena i po gubitku velikog državnog pečata ostrogonskog nadbiskupa Nikole.
Krajem XIV i početkom XV stoljeća Usora i Srebrenik postali su poprište ugarsko-bosanskih ratova. Nakon osvajanja 1405. godine Srebrenik je postao važno ugarsko uporište. Kralj Sigismund je 1409. godine braniocima grada dodijelio plemićki status.
Tokom XV stoljeća Usora je bila na udaru osmanskih vojnih pohoda. Grad je više puta mijenjao gospodare, a pouzdano se zna da ga je ugarski kralj Matija Korvin preoteo Osmanlijama 1464. godine i naredne godine u Srebreniku smjestio sjedište novoosnovane Srebreničke banovine. Definitivan pad Srebrenika u osmanske ruke najvjerovatnije se odigrao između 1510. i 1519. godine.
Danas je srebrenička tvrđava dobro očuvana prvenstveno zbog čvrstoće zidova. Konzervatorski radovi započeti su 1954, a nastavljeni od 1978. do 1980. godine. Grad se sastojao od tri dijela koji su se mogli zasebno braniti, dok najviši dio čine najjača kula sa zgradom i cisternom. Debljina zidova glavne branič-kule iznosi od 1,6 do 1,85 metara.
U cjelini, Stari grad Srebrenik predstavlja izvanredan primjer korištenja nepristupačne stijene za izgradnju dobro utvrđenog srednjovjekovnog grada i jedan je od najvažnijih simbola historijskog identiteta Srebrenika.